Suplementacija-sportski “Sveti gral” ili…?

Nova kolumna Sare Kostović o suplementaciji u sportskom životu.

Tekst autorice: Sara Kostović

Stvarno bih voljela čuti što misliš i kako zapravo percipiraš suplementaciju. Iskreno uvijek su me zanimali većinski pogledi na sve one dodatke prehrani koji će se u pojedinom trenutku naći kao dio svakodnevnice u sportskom životu. Slike bodybuildera, velikih boca proteina i ti „čudesni praškovi“ kako ih većina okarakterizira zapravo su prve asocijacije na suplemente.


Prije nego što ovu temu nastavimo dalje, trebali bismo prvo razriješiti pojam dodataka prehrani. Kao što i samo ime govori, radi se o dodacima. Ni slučajno o cjelovitim obrocima koji će zamijeniti one prijašnje. Njihov je zadatak upotpuniti uobičajenu prehranu, a kao takvi predstavljaju izvore različitih vitamina, minerala, proteina… baš onoga što ionako unosimo na dnevnoj razini kako bismo očuvali funkcionalnost vlastitog organizma. Ok, ako unosimo to svakodnevno kako to da se zapravo uopće javi potreba za dodacima koji nisu zapravo uneseni prehrambenim putem? Vrlo jednostavno.


Sjetiš li se onih tablica i brojeva koje dobiješ svaki put na uvid kad ideš vadit krv, uzet ćeš u obzir barem jedan put kada te brojke baš kod tebe nisu bile u propisanim rasponima. Deficiti vitamina, minerala itd., samo su primaran signal da nešto ne funkcionira kako bi trebalo. A zašto? Ne mora biti samo zbog neadekvatno posložene prehrane. Pričali smo već u puno navrata o tome kako nije samo prehrana, ni samo trening, ni samo fizička sprema, ni samo trenažni stupanj na kojem si trenutno, ništa nije samo. Puno toga može biti zaslužno što će se unos dodataka prehrani potencijalno naći na tvom dnevnom rasporedu. Vjerovatno si se do sada najčešće susreo, bilo u teorijskom – bilo u praktičnom dijelu, s magnezijem i whey proteinom. Zašto sam istaknula baš ta dva, ako se u profesionalnom sportu na repertoaru nađu i razni multivitamini, minerali itd.? Baš zato što se whey i magnezij uzimaju često „na svoju ruku“. Bez nekog pretjeranog osvrta na stvarno stanje organizma, na stvarnu raspoloživost tih hranjivih tvari ljudskim potrebama.


Očigledno je da u znanosti ništa nije slučajno pa tako ni dodatan izvor pojedine tvari neće biti slučajan. Ovisit će baš o prehrambenim navikama pojedinca, ali i okolišnim čimbenicima kao što su općenito zdravstveno stanje, količina fizičke aktivnosti, stupanj kvalitete sna i neizostavni stres. Da se vratimo na gore spomenuto, grčevi u mišićima su suma summarum onoga o čemu nijedan sportaš vjerovatno neće rado pričati i naravno da je, uz ostalo i količina magnezija poprilično značajan akter u cijelom procesu. Unosiš li ga prehranom dovoljno, suplementacija neće trebati. Isto je i s whey proteinom. Svjesna sam različitih polemika koje se još uvijek vode na temu istog i, ako si i ti jedan od onih koji imaju upitnik nad glavom – ne, whey protein nije kemija, ne – whey protein nije „čudesan prašak od kojeg rastu mišići“ i – ne, whey protein nije nužan! Što je dodatak proteina onda? Usitnjena sirutka. Ništa više. Brza apsorbcija i laka dostupnost proteina sirutke super je rješenje, ako je prehranom stvarno izrazito teško unijeti dovoljnu dnevnu količinu proteina. Zašto su nam proteini (ili bjelančevine) zaista bitni, ako smo redovito dio trenažnog procesa? Bjelančevine, koje se sastoje od prvenstveno aminokiselina gradivne su komponente ljudskog organizma i kao takve zaslužne su za rast i razvoj.

U tebi najbitnijem slučaju, za oporavak i izgradnju potrganog mišićnog tkiva koje je nastalo u procesu treniranja i izazivanja samih mišića na maksimalan rad. Opet, ako unosiš dovoljno proteina prehranom, suplementacija neće biti potrebna. Nemoj misliti da će samo adekvatan unos proteina biti zaslužan za oporavak tvojih mišića. Ni slučajno. Prošli put smo naučili kako su ugljikohidrati primaran izvor energije koji će utjecati na tajming, ali i ukupnu količinu umora koju ćeš uopće osjetiti (i samim time važniji u sportovima izdržljivosti, dok će u sportovima snage veći naglasak biti na proteinima baš zbog gore navedenog), ali i ono sve ostalo što smo do sada analizirali. Sve zajedno. Dio po dio slagalice.


E sada, kako ćeš ti onda znati kada je suplementacija potrebna i je li uopće postoji mogućnost da potrebno unosiš na taj način? Teško. Ti sam izrazito teško. Možda ćeš primijetiti nekakve simptome koji mogu biti povezani s deficitom pojedinih tvari, ali za otkriti o čemu se točno radi i koja je tvoja osobna preporučena dnevna „doza“ stvarno ti treba stručna osoba. I sad se opet vraćamo na temu od prošli put – individualni pristup. Ne samo individualni plan prehrane, nego na kompletno vodstvo tijekom tvog „prehrambenog“ sazrijevanja. Zašto? Zato što nisu to samo slova na papiru koja ti govore što ćeš jesti da budeš zdrav, već bi to trebao postati tvoj način života koji će ti omogućiti da uz što kvalitetniji način života kao krajnji cilj, omogućiš svom organizmu potrebne količine svih hranjivih tvari koje će ti uz sve ostalo stajati na raspolaganju za profesionalni život kakvom težiš. Neće uvijek biti isto jer kao što ni cijeli ljudski život nije savršeno linearna crta, tako ni život sportaša nije savršeno linearan proces koji se odvija neovisno o našim navikama.

Znači, jasno je nakon ovoga svega da je glavni zadatak što više potrebnog unijeti iz prehrambenih obrazaca, a ono napisano u tvom prehrambenom planu prilagođeno je baš tebi kao individui jer ne postoje dvije osobe koje imaju iste nutritivne potrebe u nijednom smislu, a tek ako je to iz određenih razloga nemoguće, u dogovoru sa svojim nutricionistom razmatrat ćeš količine i karaktere određenih potrebnih suplemenata koji će kao takvi upotpuniti tvoje nutritivne potrebe.

Zapamti – nijedna komponenta neće i ne može napraviti lansiranje na veći nivo, ali se može uklopiti i upotpuniti ono što ti je u svojoj samoj srži potrebno, a samim time zajedno s ostalim stavkama napraviti istinsku razliku i veliki korak naprijed.

Podijeli s prijateljima

Share on facebook
Share on whatsapp
Share on google
Share on twitter
Share on pinterest
Share on skype