Iz KK Vučići nam se javio Šime Kumanović, a vezano za posljednje prijedloge oko pomicanja dobnih granica mlađih kategorija.
BORBA ZA OPSTANAK
Tko ubija budućnost hrvatske košarke?
Prije nekoliko dana, Košarkaški savez Zagreba s vjerojatno i drugim regionalnim savezima, zatražili su od svojih članica, košarkaških klubova, stav oko otvorenih tema Hrvatskog košarkaškog saveza (HKS) u svezi dobnih kategorija, propozicija i kalendara natjecanja.
Ovo je vrlo pozitivan iskorak HKS-a, u smislu da traži stav klubova i može se tumačiti kao znak demokratizacije i otvaranja Hrvatskog košarkaškog saveza prema košarkaškim klubovima koji su temelj sustava.
Možda treba vjerovati da će ovo značajno povećati transparentnost i participaciju klubova koji svakodnevno rade mladim igračima, organiziraju treninge, sudjeluju u natjecanjima i najviše osjećaju posljedice loše ili nerealne regulative. Uključivanjem klubova u odlučivanje oko tema o kojima najbolje odgovore mogu dati ljudi iz prakse, bi se konačno moglo koristiti za dobrobit sustava.
POVJERENJE U HKS?
Međutim, ako HKS na kraju zanemari većinu mišljenja, ovo bi moglo izazvati dodatno nepovjerenje.
Ovo je prilika za stvarne promjene, ali i test ozbiljnosti HKS-a.
Ako je poziv klubovima iskren, a ne samo formalnost, moglo bi doći do važnih poboljšanja u hrvatskoj košarci, posebno na razini najmlađih košarkašica i košarkaša.
PRIJEDLOZI ZA OTVORENE TEME HKS-a POVEZANE SA SUSTAVOM NATJECANJA U KOŠARCI
Sustav razvoja mladih košarkašica i košarkaša u Hrvatskoj oslikava brojne ključne probleme sustava ali i elemente koji imaju potencijal, no nisu dovoljno iskorišteni.
POZITIVNI ASPEKTI SUSTAVA HKS-A
1. Razgranatost mlađih dobnih kategorija
Hrvatska ima razrađen sustav natjecanja u mlađim dobnim uzrastima, od U9 do U19, što je pozitivno. Velik broj natjecanja i završnih turnira omogućava djeci i mladima iskustvo natjecateljske košarke.
2. Jedinstvene lige (U15, U17)
Nacionalne lige s odabranim ekipama nakon regionalnih faza stvaraju elitnu razinu natjecanja i omogućuju igračima da se susreću s boljima od sebe, što je ključan element razvoja.
3. Otvorena natjecanja za najmlađe
Otvorena prvenstva Hrvatske za U9, U11 i U12 bez kvalifikacija potiče masovnost i daje priliku svima za sudjelovanje, što je posebno važno u toj dobi.
KRITIČNI PROBLEMI I NEDOSTACI
1. Nepostojanje kategorije U21 – ključni sistemski propust
Ovo je vjerojatno najveći strukturni problem. U dobi od 19 do 21 godinu, fizički i biološki razvoj još traje, a igrači još „nisu spremni“ za seniorsku košarku, posebno u „ozbiljnim“ klubovima. Bez ove faze razvoja, većina potencijalnih talenata “nestane” iz sustava.
Posljedice:
Klubovi nemaju bazu kvalitetnih domaćih igrača, a reprezentacija gubi potencijal koji se nije mogao ili nije želio razvijati nakon juniora.
2. Nedostatak jedinstvene juniorske lige (U19)
Juniorsko prvenstvo se igra samo regionalno, bez jedinstvene nacionalne lige s dvokružnim sustavom i završnim turnirom. Ovo je ozbiljan strateški propust u razvoju mladih košarkaša. Juniori su u postojećem sustavu posljednja razvojna etapa prije prelaska u seniorsku košarku. Ako u tom razdoblju nemaju barem dovoljno jakih utakmica protiv najboljih vršnjaka u zemlji (ako već nemaju u inozemstvu), gubi se smisao dosadašnjeg razvoja.
Posljedice:
• Nema selekcije najboljih, pa talentirani igrači ostaju “sakriveni” u regionalnim okvirima.
• Nema razvoja kroz jaku konkurenciju. Najjači napreduju samo ako igraju s jačima.
• Slabi nacionalni “scouting”. Treneri reprezentacija nemaju pravi uvid u stvarne mogućnosti igrača iz manjih sredina a posebno ako su treneri državnih reprezentacija mlađih dobnih uzrasta, treneri u seniorskim ekipama.
• Prerani izlazak iz sustava: HKS “odustaje” od igrača prije nego su fizički i taktički sazreli.
3. Postojanje zasebne U12 kategorije, uz istovremeno postojanje neparnih kategorija, je štetno za razvoj
Kategorija U12 stvara kaos u sustavu selekcija jer selekcije obično obuhvaćaju dva godišta (npr. U13 = 2012./2013.) i U11 =2014./2015., pa U12 i U11 često “uzimaju” jedan od tih godišta i razdvaja razvojne planove, trenere i selekcije. U12 natjecanja, iako motivacijski korisna za djecu, organizacijski i razvojno donose više štete nego koristi.
Posljedice:
• Organizacijski kaos. Klubovi moraju razdvajati godišta koja bi trebala trenirati zajedno (npr. 2012. godište se vuče između U11, U12 i U13).
• Rascjep selekcijskog procesa. Regije i savez moraju raditi dvije selekcije koje često konkuriraju jedna drugoj, što povećava broj trenera, troškove i kaos.
• Prevelik natjecateljski pritisak za djecu od 11 godina. Djeca u toj dobi još uvijek uče osnove igre. Uvođenje preozbiljnih turnira stvara nepotrebni stres.
4. Financijsko opterećenje klubova
Klubovi plaćaju kotizacije, dvorane, suce, administraciju… To nije održiv model za većinu manjih klubova i stvara nesrazmjer između bogatijih i siromašnijih sredina.
Osim toga, HKS i regionalni savezi djeluju više kao servis koji naplaćuje, nego kao partner u razvoju.
5. Kvaliteta i relevantnost natjecanja
Unatoč brojnim natjecanjima, postavlja se pitanje kvalitete istih? Regionalne lige često imaju neravnomjerne omjere snaga. Pitanje je koliko je “razvojno korisno” za talentiranog igrača da 80% utakmica dobiva ili gubi s 30 ili više razlike.
6. Međunarodna nekompetentnost i gubitak interesa
Loši rezultati reprezentacije (posebno A selekcije) i klubova (koji se rijetko natječu ili ne mogu parirati u ABA ili europskim natjecanjima) rezultiraju padom interesa kod djece, roditelja i sponzora.
PREPORUKE ZA STRUKTURNE PROMJENE
1. Uvođenje dobne kategorije U21
Ovo je prioritet broj jedan. Liga bi trebala biti jedinstvena, možda s dva nivoa (I i II liga), i igrati se kroz cijelu sezonu. Klubovi bi mogli registrirati ograničeni broj igrača (npr. do 23 g.) kao mentore. Ova ni bilo koja druga dobna kategorija ne smije biti uvjet za sufinanciranje košarkaških klubova iz Programa javnih potreba u sportu.
2. Ukinuti U12 kao zasebnu natjecateljsku kategoriju
Selekcije voditi isključivo kao U13 (dvogodišnje): npr. selekcija 2013./2014., s jednim odgovornim i stručnim trenerom. Igra bez zonskih obrana i blokova.
3. U9 i U11 natjecanja mogu postojati kao najmlađa organizirana natjecanja u formi festivala košarke
Natjecanja bez stresa rezultata i s naglaskom na razvoj. Igra bez zonskih obrana i blokova.
4. Reforma financiranja natjecanja mlađih dobnih uzrasta
HKS i županijski savezi moraju subvencionirati dio troškova, barem za dvorane i suce. Dio novca bi se možda mogao osigurati kroz EU fondove, sponzore ili HOO?
5. Evaluacija i reforma natjecateljskog sustava
Potrebno je analizirati:
a. Broj utakmica (kvantiteta vs. kvaliteta),
b. Neravnotežu regionalnih liga,
c. Kalendar (preklapanje natjecanja, sezonski ritam),
d. Kriterije ulaska u jedinstvene lige (transparentnost i razvojni potencijal).
6. Program za trenere mlađih dobnih uzrasta
Nije dovoljno imati utakmice, treba imati kvalitetne trenere. Uvesti certifikaciju i stalnu edukaciju za trenere mlađih kategorija. Stimulirati studente KIF-a i bivše igrače da postanu treneri.
7. Snažnija uloga HKS-a kao razvojne institucije
HKS ne smije biti samo organizator natjecanja, već aktivni partner u razvoju košarke. To uključuje rad s klubovima, edukaciju trenera, strategiju razvoja i uvođenje analitike i skautinga u mlađim kategorijama.
PRILIKA ZA RAZVOJ JUNIORA I MLAĐIH SENIORA
Trenutni sustav natjecanja mladih u Hrvatskoj ima čvrstu osnovu, ali nije dovoljno integriran, nije razvojno potpun i nije podržan financijski ni institucionalno. Najveći problem je u “praznom hodu” između juniora i seniora, što sustavno uništava potencijal. Ako se to ne riješi, sve ostalo će ostati samo “krpanje rupa”.
PRIJEDLOZI OPTIMALNOG SUSTAVA RAZVOJA MLAĐIH DOBNIH KATEGORIJA U HRVATSKOJ KOŠARCI
CILJEVI
• Razvojni kontinuitet od početnika do seniorskog uzrasta
• Selekcijski smisao i jasnoća
• Financijska i organizacijska održivost za klubove
• Povećanje kvalitete najboljih igrača i nacionalnih reprezentacija
KLJUČNE STRUKTURNIJE NOVOSTI
Neparne ili parne kategorije?
1. Uvođenje U21 lige
• Jedna od najvažnijih karika u sustavu.
• Liga može imati dvije razine (I. i II.) – kako bi se obuhvatilo više klubova.
• Igrači 19–21 g. koji nisu još spremni za seniore imaju mjesto za razvoj.
• Moguće je uključiti do 2 “mentorska” seniora po ekipi (do 23 g.).
2. Jedinstvena U19 liga (dvokružno)
• Hitno uvesti jedinstvenu U19 ligu (može biti kao u U15 i U17: kvalifikacije kroz regije + jedinstvena liga 10-12 ekipa) + završni turnir 4 najbolje selekcije.
• Poželjno je dozvoliti registraciju igrača rođenih u siječnju kasnije godine.
• Liga traje 4–5 mjeseci, svi igraju dvokružno.
• Ovo stvara snažnu razvojnu i skautsku platformu.
3. Integracija U12 u U13
• Ukinuti zasebnu U12 ligu.
• Selekcije i treninzi organizirati za U13 (dvogodišnje: npr. 2013. i 2014.).
• Više fokusa na trenere koji rade s tim uzrastom kontinuirano, umjesto da se rasipaju po jednoj godini.
4. Smanjiti pritisak u U9 i U11
• U tim kategorijama, organizirati regionalne festivale košarke.
• Sa zapisnikom s prihvatljivijim bilježenjem rezultata, te naglaskom na igru, druženje i razvoj.
Zašto ovaj pristup ima smisla?
1. Eliminira demoralizirajuće poraze
• Klasični poraz 90:8 (čest u U9/U11) ostavlja trajne emocionalne ožiljke kod djece, trenera i roditelja.
• U ovom modelu i najlošija ekipa može osvojiti najmanje 5 poena na utakmici ili od 1 do 3 poena u petini, te imati “pristojan” rezultat, poput 15:5 ili 14:6, što je psihološki lakše prihvatljivo.
2. Potiče kontinuirani trud
• Igrači se bore u svakoj četvrtini iznova. Ne postoji „gotova utakmica“ nakon 2/5, ili-3/5 utakmice.
• Treneri mogu motivirati djecu da „zaborave rezultat“ i fokusiraju se na osvajanje sljedeće petine.
3. Trenerski alat za razvoj
• Treneri mogu mijenjati postave po četvrtinama kako bi svi igrali u kontroliranim uvjetima.
• Olakšava rotaciju svih igrača bez gubitka kompetitivnog fokusa.
Predloženi format bodovanja (U9 i U11)
Ishod četvrtine Broj bodova
Poraz u četvrtini 1 bod
Neriješeno 2 boda
Pobjeda u četvrtini 3 boda
• Ukupni rezultat se računa kao zbroj bodova iz svih 5 petina.
• Maksimalan broj bodova: 15
• Minimalan broj bodova: 5
Primjer rezultata:
• Ekipa A: pobjeđuje 1 petina, 2 remi, 2 poraza → 3+4+2 = 9 bodova
• Ekipa B: 2 pobjeda, 2 remi, 1 poraza → 6+4+1 = 11 bodova
Ukupan rezultat: 9:11
Nitko ne gubi s „-50“ i svi osjećaju da su nešto osvojili.
Organizacijiski detalji
• Ne koristi se semafor s ukupnim rezultatom – već bodovanje po petinama i edukativni zapisnik.
• Sudac i zapisničar vode petine i rezultat po pravilima uz pomoć trenera.
• Treneri rotiraju igrače svake petine, osigurava se podjednako vrijeme u igri.
Dodatne prednosti
• Pomaže u suzbijanju trenerskog ega (“moram pobijediti 100:10 da pokažem da sam bolji”).
• Omogućuje manjem klubu da osvoji barem 1 četvrtinu i vrati se kući motiviran.
• Olakšava edukaciju roditelja, trenera i kluba o važnosti razvoja, a ne rezultata.
ZAKLJUČAK I PREPORUKA
Ovaj prijedlog je pedagoški, razvojno i natjecateljski optimalan za uzraste U9 i U11.
Preporučujem HKS-u:
1. Uvesti ovaj format u pravilnike za natjecanja U9 i U11.
2. Educirati trenere i roditelje zašto je ovaj sustav bolji.
3. Zapisnike i bodovanje prilagoditi ovom modelu.
4. Ispisivati “pozitivne rezultate” na kraju utakmica.
MODEL NATJECANJA PO KATEGORIJAMA
NEPARNE KATEGORIJE
U9 Festivali po regijama (s prihvatljivijim bilježenjem rezultata) + završni festival (2 najbolje ekipe po regiji)
U11 Festivali po regijama (s prihvatljivijim bilježenjem rezultata) + završni festival (2 najbolje ekipe po regiji)
U13 Regionalne lige + Otvoreno prvenstvo Hrvatske
U15 Regionalne kvalifikacijske lige → Jedinstvena liga (12 ekipa) + Final Four
U17 Regionalne kvalifikacijske lige → Jedinstvena liga (12 ekipa) + Final Four
U19 Regionalne kvalifikacijske lige → Jedinstvena liga (12 ekipa) dvokružno + Final Four
U21 Jedinstvena liga (I i II razina), sezona kroz 5 mjeseci + Final four
NAPOMENA: Ovo bi bila bolja klasifikacija dobnih uzrasta ali ako se uzrasne kategorije žele izjednačiti s FIBA kategorijama (parne godine), tada bi model imao samo 6 mlađih uzrasnih kategorija, a počinjao bi sa selekcijom U10 a završavao s U 20.
PARNE KATEGORIJE
U10 Festivali po regijama (s prihvatljivijim bilježenjem rezultata) + završni festival (2 najbolje ekipe po regiji)
U12 Regionalne lige + Otvoreno prvenstvo Hrvatske
U14 Regionalne lige + Završni turnir sa 8 najboljih selekcija
U16 Regionalne kvalifikacijske lige → Jedinstvena liga (12 ekipa) dvokružno + Završni turnir s 4 najbolje selekcije
U18 Regionalne kvalifikacijske lige → Jedinstvena liga (12 ekipa) dvokružno + Završni turnir s 4 najbolje selekcije
U20 Jedinstvena liga (I i II razina), sezona kroz 5 mjeseci + Završni turnir s 4 najbolje selekcije
FINANCIJSKI ELEMENTI
• Kotizacije potpuno ukinuti ili ograničiti u svim mlađim dobnim uzrastima
• HKS i regije trebaju subvencionirati troškove sudaca i dvorana barem za završnice.
• HKS i županijski košarkaški savezi mora postati nositelj razvojne strategije, a ne samo “naplatni sustav”.
DODATNI ELEMENTI ZA JAČI RAZVOJ
Edukacija trenera
• Omogućavanje dobivanje trenerske licence („šegrt“ licenca) studentima i apsolventima Kineziološkog fakulteta.
• Edukacija s fokusom na odgoj djece, košarkaški, motorički, mentalni i socijalni razvoj djece, poboljšavanje komunikacije, odgovornosti i solidarnosti.
Skauting i analitika
• HKS treba razviti nacionalnu bazu podataka o igračima s osnovnim statističkim profilima.
• To pomaže u selekcijama i identificiranju igrača iz manjih sredina.
Povezivanje sa školama
• Omogućavanje treniranja u školskim sportskim dvoranama neovisno o trajanju školske godine. Sportske dvorane moraju biti dostupne za korištenje tijekom cijele godine, neovisno o trajanju školske ili nastavne godine.
KONTINUITET RAZVOJA IGRAČA DO SENIORSKOG UZRASTA
Ovim modelom:
• Osiguravamo kontinuitet razvoja do 21. godine ili do 20. godine, ovisno o prihvaćanju modela FIBA.
• Smanjujemo organizacijski kaos i jačamo selektivnu jasnoću.
• Povećavamo kvalitetu i kompetitivnost natjecanja za najbolje mlade košarkaše i košarkašice.
• Dajemo priliku srednjoškolcima (do 19 godina) da mogu trenirati i igrati košarku najmanje do svršetka srednjoškolskog obrazovanja, a studentima nastavak treniranja i igranja košarke do 21 godine (20.) ili čak do 23. (22.) godine. Time dajemo drugu šansu kasnije sazrijevajućim košarkašima i košarkašicama (retardantima, U19 i U21 ili U18/U20)
• Gradimo zdravu piramidu koja može iznjedriti više klupskih i reprezentativnih igrača. Zbog FIBA „prozora“, naši najbolji košarkaši koji igraju ULEB lige ili NBA I NCAA, ne mogu participirati u kvalifikacijama, stoga bi bilo izuzetno važno imati na raspolaganju dovoljno pravih klupskih igrača, koji bi imali dovoljnu razinu znanja i vještina za uspjeh u kvalifikacijama za velika sportska natjecanja, Olimpijske igre, te svjetska ili europska prvenstva.
HRVATSKA NEMA NADARENIH MLADIH KOŠARKAŠA I KOŠARKAŠICA NA „BACANJE“
Ne smijemo se ponašati kao da imamo pregršt talentiranih igrača za visoka sportska dostignuća, te eliminirati mlade igrače već sa navršenih 17 ili 16 godina.
Šime Kumanović, KK Vučići