KOD

Ermin Preljević sa Otvorenog radija, u epizodi “Košarkaški romantik”, priča o dosadašnjem dijelu NBA sezone

Je li na pomolu nova rubrika “Košarkaški romantik”? Ermin Preljević je taj.

 

Sezona u NBA ligi je prošla polovicu, a to je dovoljan razlog da malo zavirimo u ono što se događalo od početka sezone do sada. No, ne na onaj standardni način, statističkim podacima ili analizama. Zamolili smo Ermina Preljevića sa Otvorenog radija, koji često prenosi NBA utakmice na Arenasport televiziji, a kako kaže za sebe da je košarkaški romantik, da nam malo dočara svoje viđenje do sada odigrane sezone.

Ermine, pola sezone je iza nas. Kako ti se čini onako općenito ovaj dio sezone do sada? Jesi li zadovoljan kvalitetom košarke koju smo vidjeli?

“Nakon onako uzbudljivog i zanimljivog ljeta, mislim da smo svi zapravo dobili ono što smo priželjkivali i očekivali; sezonu bez očitog favorita i sezonu u kojoj smo mogli uživati u punom boljem balansu momčadi diljem lige nego prethodnih godina. Zapad je naravno i dalje zapad, a na Istoku svjedočimo nekim tužnim raspletima i lutanjima kod pojedinih ekipa, no opet vjerujem da ćemo iduće sezone svjedočiti još zanimljivijoj situaciji u ligi (već samo ako uzmemo u obzir zdrave Warriorse i zdrave Netse, a siguran sam da će biti još novih zanimljivosti ovog ljeta). Ja znam da sam svakako uživao ove sezone, pa i sa ekipama i utakmicama koje ne predstavljaju najbolje i najljepše od NBA – čak sam imao nekoliko svijetlih trenutaka sa mojim Bullsima.”

Tko te od ekipa ugodno iznenadio, a tko razočarao?

“Ima nekoliko ekipa koje su me ugodno iznenadile ove sezone – sjajan start Dallasa, koji je ipak na kraju ostao samo na sjajnom startu, naznake renesanse u Miamiju i kod Butlera, Oklahoma i CP3 koji su odlučili da ih zdravorazumska očekivanja ne interesiraju, no meni osobno najugodnije iznenađenje su Memphis Grizzliesi. Imaju samo dvojicu igrača starijih od 25 godina (prosječna dob ekipe je 23.9) i stvarno nemaju roster koji je odavao dojam da je trenutno spreman za plasiranje u playoffse (koji im možda još i kliznu iz ruku do kraja sezone) no svakako su demonstrirali fantastičnu igru i kemiju i ogroman potencijal za rast. Netsi su apsolutno podbacili ove sezone, a ni Sixersi nisu približno onome što bi trebali biti i što sam očekivao od njih da budu. Ali najviše su me razočarali Trailblazersi, koji ovog trena love Memphis za plasman u playoffse gdje ne vjerujem da mogu išta značajno napraviti. A tako su zabavni bili prošle sezone…”

Idemo na igrače. Tko je ispunio tvoja očekivanja ili možda imaš nekog tko je iznenadio?

“E sa igračima je već malo teže nekog pojedinačno izdvojiti. Plus tu postoje i raznorazni kriteriji i razine igre i nastupa kojima sam bio oduševljen ili razočaran. LeBron stvarno čudesan posao radi u ovoj fazi karijere, Young i Dončić su fascinantni u svojim fazama karijera, Adebayo, Siakam, Devonte Graham, Chris Paul, Giannis – svi oni su me na neki način oduševili.”

A nagradu za razočaranje dobio bi…

“Za podbačaj, individualni, na vrhu liste su mi Irving i Embiid, obojica nisu ono što bi trebali i mogli biti, pa makar iz potpuno drugih razloga. Iskreno sam očekivao više i od Leonarda, no za konačan sud kod njega ću pričekati playoffse.”

Bucksi su vodeći na Istoku, Lakersi na Zapadu. Očekivano ili iznenađenje?

“Pa ne bih rekao da su iznenađenje, iako sam iskreno očekivao da će netko napasti Buckse na Istoku, bilo je pregršt potencijalnih kandidata. Svakako nisam ni sanjao da će igrati ovako dominantno i intenzivno i moram priznati da sam na početku sezone mislio kako nisu baš neki posao napravili u pojačavanju svog rostera. Jedini razlog za strah koji mogu imati na kraju ove sezone jest lekcija Warriorsa iz 2016te. Na Zapadu je stvarno bilo teže procijeniti tko će biti na vrhu konferencije, no ja sam od početka očekivao Lakerse, Clipperse ili Nuggetse tamo. Lakersi su se uspjeli odvojiti, dobivali su utakmice koje nisu smjeli gubiti no i tu se eto postavlja pitanje koliko će se to naplatiti u playoffsima jer LeBron možda je nevjerojatan, ali je i u tridesetipetoj godini života.”

Tko po tebi ide do finala?

“S obzirom da ja uvijek fulam u prognozama, ovaj put ću biti lukav pa ću si ostaviti prostora za manevriranje. Sa Istoka očekujem Buckse ili Raptorse u finalu, ne bi me šokiralo da to bude neka druga momčad, dapače uživam u takvim iznenađenjima, no kad pogledam roster, kemiju i stil igre, mislim da su oni najbolje opremljeni za dolazak do finala. Na Zapadu svi zapravo očekuju Clipperse ili Lakerse kao finaliste i najiskrenije, teško mi je tu zamisliti nekakva iznenađenja. Na papiru su Clippersi moji favoriti, ali LeBron James želi dokazati svima da je glavni i ima dobru ekipu kao potporu za to. No ponovit ću, što će se dogoditi ako nestane goriva za finiš, mogu li Davis i Lakersi eventualno potegnuti kad Bron ne bude mogao ili ako ga Clippersi nekako uspiju obuzdati? Ja bih rekao da ne mogu. No vidjet ćemo.”

No za trofej Larry O`Brien bi volio nekog drugog…

“Pa zar ne bi bilo lijepo kad bi to bili Raptorsi koje je Kawhi napustio i od kojih skoro nitko nije očekivao da će i ove sezone biti ozbiljan contender? Ili Bucksi koji nisu uspjeli dovesti drugog superstara da pomogne Giannisu, pa da on u maniri Big Schnitzela osvoji naslov sa dobro balansiranim rosterom? Meni kao košarkaškom romantiku bi to bile draže opcije, to je jedina prognoza koju bih dao.”

Ako već spominjemo neka potencijalna iznenađenja, u kontekstu toga, iznenađenje ne bi trebala biti odlična sezona za Bojana Bogdanovića.

“Bojan radi fantastičan posao iz sezone u sezonu, zapravo, ovo mu je peta sezona uzastopna sezona u kojoj napreduje. Iskreno vjerujem da tako mentalno jakog igrača nismo imali od Dražena, njegov stav, njegovo samopouzdanje i njegova hrabrost su ono što ga puno više izdvaja nego njegov talent (što apsolutno nimalo ne znači da dovodim Bojanov sjajan talent u pitanje). Dok je bio u Pacersima stvarno sam vjerovao da je našao svoje mjesto, svoj dom, da nema baš ekipe u kojoj bi se bolje uklopio i bolje funkcionirao. I onda se dogodila Utah. I nešto što mnogi zanemaruju kad hvale Bojana i njegov učinak jest brzina kojom se snašao i uklopio, a onda uspio i nametnuti u novoj momčadi. To nikada nije lak zadatak a Bogdanović izgleda kao da je odrastao u ovom sistemu i sa ovim igračima. Sad sam već u fazi gdje jednostavno očekujem da iduće sezone igra još bolje.”

I onda se nađe neka tamo ekipa koja odlučuje o tome tko će igrati na All Star susretu i tko će šutirati trice i izostavi Bojana…

“NBA je oduvijek imao čudne kriterije, od biranja all star igrača i natjecatelja preko biranja All NBA petorki pa do davanja individualnih nagrada na kraju sezone. Je li vrijedno svake pohvale kad toliko povećate volumen šuta sa linije tri poena a zadržite identičan postotak šuta? Svakako. Bih li ja volio da sam mogao vidjeti Bogdanovića u natjecanju trica? Naravno. Vjerujem li da bi Bogdanović prošao u finalni krug šutiranja? Pa i ne baš. Ne zato jer on nije sjajan šuter, ali postoje profili šutera kojima takvo natjecanje bolje leži i nekako mislim da Bojan nije taj. Bilo kako bilo, bio sam tužan zbog njega i zbog svih nas, a iskreno vjerujem da je on očekivao to svojevrsno priznanje ove sezone i apsolutno ga je zaslužio.”

Radio si nekoliko prijenosa Clippersa ove sezone na Areni. Zubac se prilično dobro snalazi u toj ekipi…

“Zubac ima ogroman potencijal. Razumije i čita igru poput veterana, ono što mu nedostaje je stav i bahatost u svemu tome. NBA je liga u kojoj vam nitko ništa neće pokloniti, morate uzeti nekome mjesto, morate se nametnuti, što posebno vrijedi za mlade europske igrače. Dončić je odličan primjer toga. Zubac ima sjajnu situaciju u Clippersima jer nema prevelike konkurencije, a stil igre im je takav da i nije za očekivati da će se to mijenjati. Oni od njega dobivaju otprilike ono što i očekuju, sad je na njemu da im pokaže da on može i više, što stvarno vjerujem da može. Leonard s njime bolje funkcionira u pick’n’rollu nego recimo sa Harrellom i čudi me da Rivers nije išao malo više istraživati opcije i dosege sa Zupcem, no svašta toga me već čudilo ove sezone kod njih. Pravi ispit slijedi u playoffsima gdje je za očekivati da će imati smanjenu minutažu, no ponovno, sve je zapravo na Zupcu koji mora pokazati volju da se nametne, a onda naravno to i potvrditi svojom igrom. Kad bi u tome uspio, Clippersi bi odmah postali nemjerljivo bolja momčad.”

Kad sad već spominjemo Bojana i Zupca, kao zadnje i logično pitanje nameće se reprezentacija. Lipanj se polako približava, svi očekujemo najjaču momčad i osvajanje tog turnira te plasman na OI. Ti?

“Moramo. Zar ne? Taj košarkaški limb u kojem svi već godinama živimo (da ne kažem desetljećima), valjda nekad mora i doći kraju! Ja si na svakom natjecanju ponavljam da neću ovoga puta očekivati ništa, neću se uzbuditi ako pokažemo potencijal, neću se nadati… i svaki put pokleknem i kao kazna slijedi razočarenje. Zbilja imamo sjajnu generaciju, imamo potencijal i bilo bi lijepo jednom doživjeti da nam mentalitet prije svega, a onda i sistem igre i vođenja ekipe to prate. Identitet je riječ koja se često koristi kad su sportske ekipe u pitanju i zaista se postavlja pitanje, a koji je identitet naše košarkaške reprezentacije. Koja je to naša igra, gdje smo komotni, kako mi želimo igrati? I prije nego se raspišem i možda kažem nešto što ne bi bilo pametno reći javno – ponovit ću samo rečenicu sa početka. Moramo!”

Hvala ti Ermine k`o bratu…

Podijeli s prijateljima

Share on facebook
Share on whatsapp
Share on google
Share on twitter
Share on pinterest
Share on skype