Kod Sare ove subote gostuje prvotimac Dinama, Luka Cvitanović.
Košarkaški napredak uz kvalitetne prehrambene navike – Luka Cvitanović
Ligu za ostanak, ništa manje zanimljivu i kada je riječ o sportskoj prehrani, otvorit će mladi Luka Cvitanović koji svoj talent uspješno brusi u redovima zagrebačkog Dinama. Luka je, kao i mnogi njegovi kolege, svjestan važnosti pravilne prehrane u procesu testiranja i dostizanja svog maksimalnog učinka na terenu te je spremno odlučio prokomentirati svoje dnevne navike koje bi nedvojbeno mogle biti poticaj za sve one koji još uvijek ne znaju odakle krenuti. Istina je da vam stalno ponavljam kako se može, ali isto tako sam sigurna da „unutarnji“ utjecaj ima možda i malo veću težinu, zato poslušajmo Luku u nastavku!
“Osobno sam se o važnosti pravilne prehrane najviše educirao kod dr.sc. Pere Kuterovca koji mi je poslao plan za vrijeme Covid pandemije te tako unaprijedio moje dosadašnje znanje. Moram priznati kako je u početku bilo dosta izazovno mijenjati ustaljene navike, ali kada sam uistinu shvatio kolike to benefite pruža, odlučio sam u potpunosti izići iz zone komfora i promijeniti sve ono što je moglo i trebalo biti bolje.“
Najveći dokaz za svih upravo će biti vlastito uvjeravanje. Jako je teško nešto definirati i pokušati primijeniti, ako se do sada nikada niste susreli s tim. Vjerujem da će neke stavke koje mogu i hoće napraviti razliku, a u to ubrajam itekako i prehranu, ostati enigma sve dok sami ne odlučite provjeriti i pokušati pronaći svoj „tajni kod“. Nije lako, pogotovo u početku. Tada je zapravo najteže, ali ona će upornija strana sigurno pobijediti. Valjda to tako uvijek i ide.
“Mislim da se o sportskoj prehrani sve više priča, ali i dalje je većina nedovoljno educirana i zapravo nije upoznata s njenom važnošću. Trebao bi se definitivno staviti veći naglasak na tu temu i prehrambeni učinak kako bi se kolektivu približio njezin pozitivan efekt. Meni osobno nije problem čak i izvan sezone ostati pri svakodnevnim navikama jer stavljam veći fokus na treninge pa samim time i na prehranu. Doživljavam to kao svojevrstan izazov za većinu sportaša koji završetkom sezone fokus usmjeravaju na odmor i opuštanje.“
Faza priprema trebala bi biti u punom smislu riječi pripremna. Priprema za novu sezonu, treninzima. Priprema za novu sezonu, prehranom. Podosta se faktora mijenja u tom periodu koji diktiraju i trenažnu adaptaciju. Ona pak onu nutritivnu. Energetski i nutritivni zahtjevi nisu uvijek isti, a pronaći način kako ih na najbolji način uklopiti s obzirom na cilj, mogućnosti i dosadašnje predispozicije vlastita je odgovornost.
“Prakticiram prilagođavati svoju prehranu ovisno o tome je li period aktivne sezone ili off-season. U tim periodima uvijek bih mijenjao jelovnik i pokušavao implementirati nešto novo u dosadašnju prehranu. Mogu još istaknuti da u fazi priprema uvijek nastojim konzumirati sezonsko voće i povrće. Općenito se moja prehrana tijekom ta dva razdoblja dosta mijenja. Izvan sezone stavljam veći naglasak na kvalitetniji način hranjenja jer imam više slobodnog vremena. Uz to, u tom periodu imam i veći broj treninga, dok za vrijeme sezone jedem znatno manje obroka zbog sportskih i fakultetskih obaveza.“
Moj pomalo čudan ‘ritual’ tijekom aktivne sezone je da jedem dva obroka dnevno. To su uobičajeno dva obilnija obroka; kasni doručak i jelo u periodu između ručka i večere. Što se suplementacije tiče, moram i ovim putem pohvalit rad kluba koji je ove godine uz pomoć sponzora igračima omogućio široku ponudu suplemenata poput proteina, magnezija, vitamina C i ostalih.“
Iako je važnost pripremne faze neupitna, navike stečene i prilagođene u tom periodu trebaju ostati kvalitetna okosnica tijekom cijele sezone. Adekvatna i pravovremena nadopuna glikogenskih rezervi, dovoljan kalorijski unos i održivi plan koji će sve ključne parametre držati pod kontrolom i pružati sigurnost postat će značajne stepenice ka uspješnijim danima igračkih karijera.
“U vrijeme kada igram više utakmica tjedno za doručak primjerice jedem pirov griz sa zobenim mlijekom i bananom uz svježi sok od naranče i limuna, a kao drugi obrok batat pečen bez ulja, puretinu na naglo uz malo zelene salate sa slanutkom. Posebno mjesto ide čokoladnom mlijeku bez kojeg ne mogu hahah, a za vrijeme priprema obično jedem četiri obroka. Za doručak proteinski kruh s kikiriki maslacem i bananom, međuobrok poslije treninga bude zeleni čaj uz orašaste plodove, za ručak piletina na žaru i kuhano povrće, dok za večeru primjerice bude integralna tjestenina s umakom od rajčice. Doručak u principu pripremam sam nakon treninga, a vrijeme pripreme drugog obroka varira ovisno o obavezama pa mi prilikom pripreme znaju pripomoći majka ili sestra. Ta spoznaja kako s dva obroka mogu izvući maksimum bila je dosta značajna prekretnica, iako sam svjestan da to nije pravilo, već iznimka koja meni djeluje. U tome i je bit te individualnosti.“
Velike pohvale Lukinoj predanosti i ustrajnosti da iz užurbane svakodnevnice izvuče maksimum uz zaključak:
“Nakon šest dana pomno birane i balansirane prehrane, uvijek si možemo priuštiti ponešto mimplaniranog, ali umjereno!“
