Drugi košarkaš koji gostuje kod Sare je Šibenkin Pavao Paić.
Svi smo barem nekolicinu puta mogli svjedočiti uvjerenju da sve mora biti pod našom kontrolom kako bismo mogli iz određene situacije izvući maksimum. No, je li to doista uvijek moguće? Uzmemo li u obzir svakodnevnicu okruženu nepredvidivim okolnostima u kojima, iako najvažnija sporedna „stvar“ na svijetu, sport itekako uzima svoj danak i ne mari za užurbanost i ostale pa nazovimo ih tako – izgovore. Da izgovora ne bi trebalo biti i da se i od već gotove prehrambene ponude, one s restoranskih jelovnika, može složiti nutritivno prihvatljiv obrok svjedoči i mladi kapetan Šibenke, Pavao Paić.
Pavao je već prije dvije godine, igrajući za osječke Vrijednosnice znao da je prehrana ono što mora biti posljedica vlastitog izbora , vodeći se činjenicom – „Gdje ima volje, ima i načina.“
“Kuhati sam naučio prije dvije godine kada sam otišao u Osijek gdje sam cijelu sezonu samostalno pripremao obroke, a sada to prakticiram svako ljeto kada je off-season, u periodu od tri mjeseca svakodnevno kuham.“
Iako trenutno ne kuha sam, prehrana i dalje nije prepuštena slučaju. Kako bez adekvatnog „goriva“, nema ni adekvatne izvedbe, ne prestaje vrijediti kako se najbolje moguće rješenje u određenom trenutku jednostavno mora pronaći, odnosno traženje najboljeg u onome što se svakodnevno stavlja pred tebe kao svojevrstan izazov, mora biti imperativ. Jedenje u restoranu, tj. klupski organizirano sigurna sam da velikoj većini nije nepoznanica, makar bila prisutna samo u određenoj fazi života. Bez obzira što točna ponuda ili primjerice količina dodanog ulja u današnji umak nije bila pod tvojom kontrolom, ne znači nužno da servirana opcija ne može biti i dobra opcija.
“Najčešće u restoranskoj ponudi budu obroci koji se ionako nađu u fokusu naših odabira – od piletine/puretine, teletine, ugljikohidratnih priloga, paste s umakom do salata.“
U velikoj većini slučajeva, u ponudi će se naći upravo oni obroci koji idu nekako ruku pod ruku sa sportskim izborima i u vlastitim kuhinjama, a uz primjerene nutritivne izbore izvora makronutrijenata, svakako se ne smije zaboraviti pravilno raspoređen i dovoljan unos voća i povrća. Samostalni osjet za kombiniranje nutrijenata ovisno o terminu treninga u danu jako je bitan, prvenstveno zbog stavke koju smo već naglasili, u ovom slučaju ne upravljamo direktno svim okolnostima koje definiraju (ili bi trebale definirati) dobar sportski obrok, zato će dodatno uloženi trud itekako biti od ključne važnosti.
“Sigurno se osjeti razlika u kvaliteti i neosporno je da je najbolja opcija ona koja uključuje hranjenje kući, međutim osobno se uvijek potrudim od onoga što se nudi složiti ono što se meni jede i što prvenstveno zadovoljava nutritivne potrebe, pogotovo u obroku prije i nakon treninga. Definitivno nisu prisutne okolnosti u kojima bih mogao reći kako je kombiniranje svih nutrijenata lagano i idealno, ali drago mi je što mogu istaknuti kako sve ono što želimo i smatramo da mora biti promijenjeno ili unaprijeđeno iskomuniciramo s kuharima u restoranu. Zajednički radimo na timskom unaprjeđenju.“
A što s međuobrocima i kako onda te sve obroke pravilno uklopiti u raspoloživo vrijeme u danu? Međuobroci, mada nisu uključeni u klupske ponude obroka, itekako imaju svoju težinu. Najčešće su upravo oni zaslužni za dobro odrađen trening ili do kraja izdržanu utakmicu. Više puta smo se zadržali upravo na temi preskakanja obroka i koje posljedice već postojeća glad na početku treninga može imati, pogotovo kada je njegova učinkovitost u pitanju.
“Većinom imamo dva treninga dnevno, tako da mi je nužno imati 5 obroka. Doručkujem prije treninga, prvi međuobrok imam poslije prvog, a drugi prije drugog treninga. Između naravno ručak i za kraj dana večera. Kroz te manje obroke, svakako pazim na unos i omjer proteina i ugljikohidrata, prvenstveno kako bih izdržao sve energetske napore i brže se oporavljao od odrađenog treninga.“
Pavao se, također osvrnuo na ulogu zajedničkih obroka u oblikovanju osobnih prehrambenih obrazaca koji pak mogu biti poticaj ostalim kolegama i dati im do znanja kako je vrijeme poboljšanja prehrane u domaćoj košarci – upravo sada!
“U Premijer ligi zbog nedostatka financijskih sredstava nisu idealni uvjeti koji bi podrazumijevali klupskog nutricionista zaduženog za individualne planove prehrane. Zato držim da bi se svatko od nas, tko ulaže u vlastiti igrački napredak i brine o svom tijelu trebao educirati o prehrani. Upravo tu zajednički obroci mogu biti pokretač, svatko ima neki svoj princip hranjenja čije benefite može prikazati na terenu pa onda i nas sve skupa potaknuti da poslušamo više o tome.“
Sve se na kraju svodi na to osobno istraživanje. Kopanje. Dok god nisi u potpunosti zadovoljan. Da je lako – nije. Pavao je čisti primjer kako pa i kada imaš servirano, točku na „i“ moraš staviti ti. Bilo u izboru ponuđenog, bilo u traženju dodatnih smjernica, informacija ili… međuobroka!
“I kada imam gostujuće utakmice, nosim međuobrok sa sobom. Nemamo daleka gostovanja, tako da na put ne krećemo prije podne. Ručak je organiziran, a ujutro imam vremena za pripremiti doručak samostalno. Trenutno jesam zadovoljan načinom na koji uspijevam sve izbalansirati, ali sigurno da ima jako puno prostora za napredovanje i učenje.“
