Nova subota, novi gost kod Sare Kostović.
Dubrovnik će, kao novi ovosezonski premijerligaš u rukama itekako imati određene važne konce koji će, između ostalih, kontrolirati smjerove kada govorimo o rezultatskim borbama, ali i o individualnim uspjesima. Danas mi u goste dolazi dečko koji je u nekolicini situacija pokazao koliko ga se zapravo „pita“. Od jednog od odlučujućih „kotačića“ u stroju zvanom „povratak u elitni košarkaški rang“ do titule MVP-a listopada. Da, baš kao što ste i promislili, sa mnom o svemu navedenome ove subote razgovara – Filip Vujičić.
Filipe, dobrodošao u treće izdanje druge sezone rubrike „Kod Sare vikendom“. Za početak, čestitam u ime cijelog portala tebi, a potom i cijelom klubu na ulasku u društvo premijerligaša u kojem, po svemu do sada viđenom, itekako imate štošta za pokazati. Bilo kako bilo, o tome ćemo detaljnije razgovarati malo poslije. Sada bih te zamolila da nam ukratko kažeš – tko je Filip zapravo? Kako je košarka dobila tako važno mjesto u tvom životu, koga vidiš kao inspiraciju i svojevrstan uzor te kako je započelo tvoje košarkaško putovanje čijim stazama i dalje sigurno vladaš?
„Hvala na čestitkama, Sara. Moj košarkaški put započeo je vrlo rano, iz razloga što se i otac profesionalno bavio košarkom. Lopta je od malena u rukama, ali mogu reći da ni u kojem trenutku nije postojao pritisak koji bi upućivao da se i ja moram baviti košarkom. Mogu priznati da sam kao dijete stvarno isprobao popriličan broj različitih sportova. Nemam nekog posebnog uzora iz svijeta košarke, ali moram istaknuti kako mi je otac velika podrška u ovome čime se bavim. Jako vrijedno je imati nekoga tko je već prošao cijeli taj sportski put i može te na temelju osobnog iskustva usmjeriti ka ispravnom viđenju situacije i potaknuti te na donošenje odgovarajućih odluka, bilo to konstruktivnom kritikom ili riječima hvale.“
KK Dubrovnik je prošle sezone, nakon čak 23 uzastopne pobjede, izborio ulazak u najviši rang domaće košarke bez puno poteškoća i ostavljenih dilema. U svakoj si imao nezanemarivi značaj, čemu govori i prošlosezonska individualna statistika. Možeš li se s trenutnog stajališta osvrnuti na prošlu sezonu i uz svoje nekakvo viđenje provesti nas kroz nekoliko zadnjih i odlučujućih utakmica?
„Rekao bih da je prošla sezona u očima gledatelja prošla ‘lagano’, ali bila je sve samo ne to. Trenirali smo jako naporno i zahvaljujući upravo tome, zauzvrat smo dobili onakav rezultat. Prije zadnjih nekoliko bitnih utakmica bio sam iznimno optimističan jer sam vidio veliku želju i motivaciju u svakom od suigrača. Pošto se finale igralo na samo dvije pobjede, jedan kiks može te dovesti u iznimno neugodnu poziciju. Mi nismo odabrali teži put, već smo ostvarili dvije pobjede u nizu koje su od početka bile imperativ i samim time potvrdili kontinuitet tijekom cijele sezone, što u sportu nije nimalo lako.“
Najnoviji osobni iskorak kojim se možeš pohvaliti zasigurno je i odnošenje nagrade „MVP mjeseca Favbet Premijer lige“ po izboru premijerligaških trenera i sportskog direktora HKS-a. Čestitamo! Vjerujem kako ti je to bio značajan vjetar u leđa za dalje i svojevrsna potvrda koliko će igrači Dubrovnika imati odlučujuću ulogu kada govorimo o cjelokupnoj kvaliteti lige. Osjećaš li, zahvaljujući individualnim priznanjima, posebnu želju za opravdavanjem tog danog povjerenja? Koliko jedno dobro ili loše odigrano razdoblje može ostaviti traga na igrama koje tek slijede?
„Priznanje ‘MVP mjeseca’ osobno mi puno znači i kada sam saznao da sam baš ja odabran, činilo mi se pomalo nerealno. Prošle sam sezone igrao Prvu mušku ligu i ulaskom u najviši rang nisam znao što očekivati. Činjenica da sam pokazao sebi kako mogu, čini me još ‘gladnijim’ i definitivno ću svoju igru pokušati podizati na sve veću razinu. Mišljenja sam da kao sportaš moraš imati ‘short memory’, ako govorimo o osvrtanju na počinjene greške na terenu. Ne razmišljati previše nakon propusta, samo biti svjestan gdje si pogriješio i nastaviti vjerovati u svoju igru. Baš kao što bi rekao Klay Thompson nakon što su ga pitali kako se osjeća ugodno nastaviti šutirati nakon loše šuterske serije: ‘Plaćen sam da šutiram, to mi je posao. Par lopti koje nisu ušle sigurno me neće spriječiti’, hahah.“
Prisjetimo se, dvije sezone prije povratka u Dubrovnik gdje se slagala ekipa koja može staviti točku na „i“ kada je riječ o povratku u Premijer ligu, proveo si u Zadru. Drugu sezonu igrao si za razvojnu momčad, a dobio si priliku i upoznati se s nekim novim igračkim situacijama, a samim time steći i dodatno iskustvo. Koliko te taj period oblikovao za dalje? Kako je došlo do prelaska u KK Zadar pa ponovno u KK Dubrovnik? Jesi li zadovoljan kako se sve odvilo?
„U Zadru sam definitivno dobio na iskustvu. Prve godine možda ne kroz danu minutažu, ali dijeliti parket na treningu s nekim igračima koji su prošli euroligaške klubove nije od malog značaja. Drugu sam godinu igrao za razvojnu ekipu Zadra. To mi je dobro došlo kao mladom igraču, imao sam minutažu i pravo na pogrešku u svrhu profiliranja igre. Nakon te dvije godine kontaktirali su me iz Dubrovnika i prenijeli mi klupske ambicije. U tom trenutku nisam imao nikakvih dvojbi, ako uzmemo u obzir kako mi je vraćanje kluba u Premijer ligu bio dječački san.“
Premijer liga, osim snažnijih protivnika, nosi i nešto izazovniji ritam. Kako se prilagođavaš na zadane fizičke napore i koje su to navike zaslužne za učinkovitu igru na terenu? Postoji li neki poseban „ritual“ kojeg se držiš prije iscrpljujućih treninga ili utakmica? Osim treninga, obavezno se dotaknemo i one druge stavke bez koje potreban nivo energije neće biti ostvaren. Shodno tome, paziš li na prehranu te kako izgleda tvoj dnevni jelovnik? Kako se snalaziš u kuhinji i koje ti je najdraže jelo?
„Osim pojačanih treninga u teretani i onih na terenu, nemam nekih većih razlika u ophođenju prema zadacima i izazovima u odnosu na prošlu godinu. Nemam neke posebne ‘rituale’, osim što prije svake utakmice moram odspavati nekih sat vremena i to mi je baš potrebno. Svoju prehranu bih opisao kao raznovrsnu, jedino što bih naglasio je koliko obožavam meso pa mi je to baza u skoro svakom obroku.
Rekao bih da se u kuhinji snalazim dobro. Kada bih bio doveden u situaciju da ovisim samo o svom kuhanju, ne bih ostao gladan haha.“
Kakve bi bile tvoje ovosezonske premijerligaške prognoze? Na kojoj poziciji priželjkuješ KK Dubrovnik na kraju sezone, protiv koga jedva čekaš zaigrati te postoji li klub kojem bi rado zaželio titulu prvaka?
„Primarni cilj ove sezone je ostati u ligi i stabilizirati se kao premijerligaš. Naravno, ako nastavimo s ovakvim igrama – to će biti neupitno. Rezultat koji priželjkujem je 6. ili 7. mjesto na tablici. Tada bismo stvarno bili prezadovoljni. Nemam posebno željenog protivnika, a klub kojem bi poželio titulu prvaka je KK Dubrovnik (jednog dana).“
U Dubrovnik se vratila elitna košarka. Nerijetko svjedočimo scenarijima kako upravo ostvareni rezultat u najvećoj mjeri izaziva podršku u daljnjim natjecanjima. Koliko je to potaknulo ljude na potencijalno veću dolaznost i praćenje utakmica direktno s tribina? Koliki je utjecaj domaće publike i domaćeg terena na krajnji rezultat pojedine utakmice?
„Što se tiče publike ove sezone, jako smo zahvalni što dolaze u ovolikom broju. Puno nam to znači, u trenucima kada je rezultat ‘na koš’, doza adrenalina koju dobiješ kada se u Gospinom polju začuje pljesak je neprocjenjiva.“
Nakon svega što smo čuli, što bi mogao istaknuti kao najveći cilj, kako svoj – tako i klupski? Kakva energija vlada u svlačionici i koje su ambicije za aktualnu sezonu?
„Što se tiče klupskih ambicija, baš kao što sam i maloprije rekao, to bi za početak bilo stabilizirati se kao premijerligaš. Uz to, naravno, kako vrijeme i sezone budu odmicale – rasti i povećavati kvalitetu poslovanja kluba pa se možda i jednog dana boriti za prvaka. Moj je najveći cilj, u ovom trenutku, uživati u svakom treningu i utakmici, a posljedično tome otkriti koju razinu košarke zapravo mogu postići.“
Treći si ovosezonski gost i mislim da je krajnje vrijeme da se osvrnemo na dio koji posebno zanima nas – ekipu „iza kulisa“. Naime, lani si se podosta puta našao u petorkama „Prvašića“, naše rubrike koja aktivno izlazi nakon svakog odigranog kola. Čitaš li Kod? Koji ti je dio portala najviše zapao za oko i što generalno misliš o toj vrsti „individualnog vrednovanja“ među košarkaški nastrojenom publikom?
„Pratim i čitam Kod, mislim da je portal iznimno dobro organiziran i definitivno, ljudi koji stoje iza svega što imamo prilike gledati i čitati, rade odličan posao. Smatram kako je rubrika koja proglašava ‘petorke’ svakog kola vrlo dobra ideja i kao takva, može samo motivirati igrače na bolju izvedbu. Uz to, moram izdvojiti i ‘Šesticu’, iako sam poprilično loš u prognozama hahah.“
Za kraj – brzopoteznih pet! Nadam se da si spreman!
Opiši se u tri riječi. „Ustrajan, staložen i discipliniran.“
Brinete ili plavuše? „Brinete.“
Harry Potter ili Gospodari prstenova? „Harry Potter.“
Dobar šut ili dobra blokada? „Dobar šut.“
Luka Dončić ili Nikola Jokić? „Luka Dončić.“
