sportski sportski sportski sportski

KOD

Plan prehrane – još uvijek „sportska“ nepoznanica?

Napisani plan prehrane ne znači apsolutno ništa, ako se ne provede u djelo. Točka.

Tekst: Sara Kostović

Možda nikad izravnije nisam započela pisati kolumnu, ali ne postoji drugačiji način za sumirati niti objasniti isto.

Što je plan prehrane uopće? Možda bi ga mogli identificirati kao osobnu prehrambenu iskaznicu, potrebe organizma stavljene na papir, nešto kao članska iskaznica kluba, ali još posebnije. Još više tvoje. Razumjet ćeš, svakako potrebe koje klub ima od tebe, ali hoćeš li razumjeti zašto taj plan prehrane glasi baš tako kako glasi? Zašto je pod tvojim imenom i prezimenom označena određena gramaža ugljikohidrata koja bi bila poželjna? Realno gledajući, ne trebaš znati. Stvarno ne trebaš, ali ne sumnjam da je istinsko razumijevanje i poznavanje uzročno-posljedičnih veza izuzetno bitno u održavanju kontinuiteta. Tipa, ako znaš da su ugljikohidrati primaran izvor energije i da kao takvi moraju biti zastupljeni u obroku prije i nakon treninga onda ćeš puno teže zanemariti tu činjenicu, nego ako npr. smatraš da se svi makronutrijenti jednako brzo absorbiraju u organizmu. Nijedan sportaš nema iste nutritivne potrebe (baš kao ni pojedinci općenito) zato je nužno pristupiti gradnji prehrambenog načina života na najadekvatniji mogući način. U onom odlučujućem trenutku snažnije i eksplozivnije dodavanje može ovisiti baš o kvaliteti prehrane.

Košarka, bez daljnjeg spada u jedan od najintenzivnijih sportova prvenstveno zato što se tijekom igre izmjenjuju periodi visokih intenziteta sa specifičnim zahtjevima. Kako bismo omogućili igračevu najbolju izvedbu (koja između ostalog ovisi i o trenažnoj pripremi, mentalnoj pripremljenosti, ali i prehrani), jednostavno opskrba energijom mora biti na razini. Neću detaljno ulaziti u temu povezanosti volumena mišićne mase, iznosa tjelesne mase i kvalitete izvedbe . To znate i sami, samo češće povezivati to s prehranom bilo bi ulaznica na ispravan nutritivni put.

Možemo se sada vratiti na plan prehrane gore spomenut. Plan prehrane je definitivno samo točka na i svih parametara koji su uzeti u obzir. Parametara koji se možda ne vide „golim“ okom ili nisu tako jasno izraženi, ali ipak te odvajaju od tvojih kolega. Definitivno ništa nije napisano tako kako je bez razloga, ali što ako se zaista dogodi da je zbog određenih razloga pridržavanje nemoguća misija? U razloge neću ulaziti, sigurna sam da se opravdanih može javiti podosta, ali je li to razlog za „Nemam vremena!“ izjavu kojom će se samo sve gurnuti pod tepih ili bi pak stvarno trebao malo zagrebati ispod površine i potražiti nekakvo realno očekivano rješenje? Pitaj, pitaj, pitaj i pitaj… Na genetske predispozicije ne možeš utjecati, ali barem na prehranu možeš. Neka ti to bude glavna nit vodilja ka definiranju sljedećih ciljeva. Utjecati na ono na što se da utjecati. Bez daljnjega, osobni afiniteti i sklonost određenim obrascima prehrane trebaju biti uzeti u obzir prilikom vođenja kroz nutritivni dio pripreme sportaša. Ne moraš jesti ono što ne voliš, niti se u potpunosti odricati onoga što voliš. U razgovoru sa svojim nutricionistom budi slobodan zapitati obrazac za obostrano zadovoljstvo.

Nadalje, moramo razriješiti jednu stvar. Tu sam da ti pobliže približim važnost pravilne prehrane, ali tu sam i da ti kažem da prehrana ne čini većinski dio sportskog uspjeha. Na to nemoj niti pomišljati jer jednostavno nije tako. Ima vrhunskih sportaša koji i s ne tako sjajnom prehranom postižu vrhunske rezultate, ali da ne može učiniti razliku i uz adekvatan trenažni proces uplesti prste po pitanju kvalitete izvedbe – itekako može. Određeni sastav tijela koji bi bio poželjan sigurno nećeš postići, ako malo ne izmanipuliraš kalorijski i unos nutrijenata. Da će ti kontinuirani neadekvatan unos ugljikohidrata potencijalno bojkotirati skokove – moguće i zato to nemoj dopustiti. I ne samo skokove, malo će se ugurati i na poziciju koncentracije i stupnja budnosti. Napravi mu faul.

Imaš svoj prehrambeni level osvojen, ali sad je pitanje kako ga najlakše provesti?

Bez obzira na to pripremaš li hranu sam, kuha li ti netko ili si imao sreće pa u klubu imaš kuhara koji prati nutritivne potrebe svakoga od vas, ranija priprema i ne dovođenje sebe u situaciju da si jako gladan i da posežeš za prvim rješenjem koje ti se nudi je velika prednost. Uzmimo za primjer sportaša koji je sam odgovoran za provođenje svojih prehrambenih rituala.

Evo ovako, kada dobiješ napisani plan prehrane prvo pogledaj što on sve sadrži. Opremi hladnjak namirnicama koje se kontinuirano spominju jer ćeš tako izbjeći bilo kakve potencijalne oscilacije. Nakon toga, budi siguran da ćeš biti u mogućnosti svaki dan ispoštovati napisano. Priprema unaprijed je nekada pola prehrambenog uspjeha, a adekvatna termička obrada ključna sigurnost da nećeš proizvesti samo uzaludno gubljenje vremena. Mislim da je i više nego jasno da nitko ne treba biti Masterchef da bi se mogao držati napisanog jer jednostavnost je nekad ključ, ali isto tako unaprijed zacrtan pogled na praktični dio kao na nešto neizvedivo je sklisko područje. Postoje također i super alternative za hranjenje izvan kuće, ali za pravilno izbalansirati obrok čiji nutritivni sastav nikad ne možeš unaprijed znati potrebna je malo preciznija procjena. Svakako otvoreno razgovaraj sa svojim nutricionistom i o balansiranju prehrane s nutritivno bogatim obrocima koje možeš potencijalno naručiti vani. Mislim, ima stvarno jako puno mogućnosti . Bitno je i stvarno najveći dio zauzima stavka koliko ćeš ti zapravo dopustiti sam sebi istražiti do sada nepoznato i sve skupa ukomponirati u jednu veliku slagalicu nazvanu „sportski uspjeh“. Nekad i taj mali,mali djelić može učiniti razliku, ali isto tako bitno je moći ostvariti svoj dugoročno održiv način života. Držiš li se ti tog plana prehrane 120% mjesec dana, odustaneš 40. dan, izgubiš na tjelesnoj težini nekim slučajem i uzrokuješ potencijalne zdravstvene probleme „hraneći emocije“ i nadoknađujući „propušteno“ – znaj da nisi napravio ništa. Samo si sebe gurnuo korak unatrag.

Zato je bitno odmah u startu graditi nešto za tebe održivo, nešto što će ti biti zanimljivo istraživati i uklopiti u tvoj dosadašnji način života. Okruži se ljudima koji su ti spremni pomoći jer biti „outsajder“ i ne željeti prihvatiti svaki izazov i nije baš najsretnije rješenje.

Podijeli s prijateljima

Share on facebook
Share on whatsapp
Share on google
Share on twitter
Share on pinterest
Share on skype